Jedno od najčešćih pitanja koje čujem kada pričam o Bitcoinu je:
„A šta ako sutra nestane?“
Pošteno pitanje. Ljudi su s pravom oprezni — pogotovo kada se radi o nečemu što deluje apstraktno, nevidljivo, digitalno… a u šta bi možda trebalo da ulože svoj trud, vreme ili novac.
Ali evo zašto ja verujem da Bitcoin ne može nestati. I ne samo to — verujem da može da funkcioniše stotinama, pa i hiljadama godina.
Bitcoin nije firma, sajt ili aplikacija
Većina ljudi i dalje zamišlja Bitcoin kao neku vrstu kompanije, banke ili web sajta. Ali on to nije.
Bitcoin je mreža, protokol, kod, ideja — koji zajedno funkcionišu kao decentralizovani sistem.
- Nema centra.
- Nema direktora.
- Nema server koji možeš da isključiš.
- Nema kancelariju u koju možeš da uđeš i kažeš: „Zatvorite ovo.“
Zato i ne može da “nestane” tek tako. Morao bi da nestane ceo internet. A i tada bi ga neko vrlo brzo obnovio — jer svi podaci o Bitcoinu već postoje širom sveta, na hiljadama računara.
Bitcoin poštuje zakone fizike i matematike
Bitcoin nije samo kod. On je monetarna energija — prvi i jedini novac koji:
- ne možeš falsifikovati
- ne možeš proizvoljno štampati
- ne možeš kontrolisati ako si moćan
- ne možeš zaustaviti ako si protiv njega
Njegova osnova je čista matematika.
Njegov rad se oslanja na zakone termodinamike – u sistemu gde energija ne može da se stvori iz ničega, baš kao ni Bitcoin. Sve mora da se uloži, zaradi i potvrdi – baš kao i u prirodi.
Iza Bitcoina stoje četiri vrste moći
Bitcoin nije sam. Iza njega stoji više realne moći nego iza većine država.
1. Politička moć – narod
Više od 100 miliona ljudi na svetu poseduje Bitcoin.
To više nije eksperiment „nekih likova s interneta“ — to je globalni pokret koji raste svakog dana.
2. Ekonomska moć – kapital
Tržišna vrednost Bitcoin mreže prelazi 2 biliona dolara.
To je više nego vrednost banaka poput JPMorgan-a, i više nego BDP većine zemalja sveta.
3. Procesorska moć – računari
Bitcoin mreža izračunava preko 950 exaheša u sekundi (to je broj sa 18 nula).
Da bude jasno: to je više računarske snage nego što trenutno imaju svi superkompjuteri na svetu – zajedno.
4. Energetska moć – struja
Bitcoin trenutno koristi oko 175 teravat-sati električne energije godišnje – oko 5 puta više nego cela Srbija.
Ali ta energija nije bačena — ona štiti mrežu, sprečava prevare i obezbeđuje da sistem ostane pošten i nepromenljiv.
[Izvor – Digiconomist]
Mehanizam koji se sam pokreće — i sam održava
Bitcoin je kao veliki zamajac — jednom kad je pokrenut, teško ga je zaustaviti.
- Rudari troše energiju i računarsku snagu da bi osvojili nagradu u BTC.
- Da bi bili profitabilni, traže najjeftiniju moguću struju, često iz obnovljivih izvora.
- Ako ih je previše, mreža automatski povećava težinu rudarenja (difficulty adjustment).
- Ako ih je manje, težina pada — i mreža se ponovo balansira.
- Istovremeno, broj novih Bitcoina se stalno smanjuje (halving) — i postaje sve ređi.
- Što su ređi, to im cena ide više, što privlači nove rudare, što ojačava mrežu…
I tako u krug.
Sistem koji se sam balansira i održava — bez ijednog čoveka na vrhu.
Bitcoin ne možeš ugasiti — jer nema gde da pritisneš „off“
Da bi Bitcoin zaista nestao, morali bi da:
- Isključite ceo svet sa interneta
- Zabranite i uništete sve rudare i sve čvorove (nodove)
- Izbrišu svi backup-i sa hiljada uređaja
- Ubedi 100+ miliona ljudi da ga zauvek zaborave
Drugim rečima – gotovo nemoguće.
Ili bar jednako teško kao da nestane internet, matematika i ljudska potreba za slobodnim, poštenim novcem.
Zaključak
Bitcoin nije savršen.
Ništa što je ljudski izum nije.
Ali način na koji je postavljen — decentralizovano, automatski, logično, otpornije nego bilo šta pre njega — čini ga sistemom koji ima šansu da preživi i vekove.
Ako je Internet izdržao 30+ godina napada, cenzura i grešaka,
Bitcoin — kao monetarni sloj interneta — ima još jaču poziciju.
Zato ne mislim da će nestati.
Mislim da tek počinje.

Оставите одговор